Broćika (Galium verum L.)
Narodna imena: Ivanjsko cvijeće, prava bročika, Ivanov cvijet, Ivanova trava, sirištara, žuti bročac, (01) žuta broćika, (02) sirištica (03), gospina stelja, bročac, slipavka (04).
Naziv na talijanskom jeziku: caglio zolfino.
Naziv na engleskom jeziku: lady’s bedstraw, yellow bedstraw.
Etimologija:
Etimologija broćike povezuje se s grčkim “gála” – mlijeko, jer su antički autori opisivali njezinu sposobnost zgrušavanja mlijeka. Rod Galium tako izravno upućuje na njezinu sirarsku funkciju. Drugi dio naziva, verum – “prava, istinska” – naglašava da se ova vrsta smatrala najvrjednijom unutar roda zbog svoje učinkovitosti i intenzivnog žutog pigmenta. U srednjovjekovnim tekstovima pojavljuju se i nazivi povezani s bojilima, što odražava njezinu važnost u tradicionalnom bojenju tkanina.
Povijest:
Prema predajama i prema običajima u nekim narodima, sušena broćika se stavljala kao slama ispod rodilje jer se smatralo da otklanja štetna zračenja zemlje (odale potječe engleski naziv za ovu biljku „Lady's bedstrow“ – slama za gospođin krevet). (01) Kod Germana je broćika bila posvećena božici plodnosti, ljubavi, braka i porođaja. Osušeni zeleni dijelovi biljke stavljali su se rodiljama pod plahte. Poznati botaničar Linné poznavao je i opisao blagotvorno djelovanje broćike kod olakšavanja grčeva u djece. (02) Broćika ima dugu tradiciju u Europi: koristila se za bojenje tkanina, sirarsku koagulaciju i u narodnoj medicini još od srednjeg vijeka, posebno u germanskim i keltskim područjima.
Karakteristike
Općenito: Trajna biljka s uspravnom ili pridignutom, tankom i okruglastom, razgranjenom, do 80 cm dugom stabljikom.
Veličina: do 80 cm u visinu.
Listovi: listovi su linearni, povijenog ruba, sa šiljkom na vrhu, tamnozeleni, na naličju gusto bjelkasto dlakavi, po 8-12 u pršljenu, 10-25 mm dugi i do 2 mm široki, s jednom žilom.
Cvjetovi: cvjetovi su sitni, žuti kao limun, složeni u bogato razvijene metličaste cvatove ugodna mirisa po medu. (03)
Plod: Plod broćike je sitna, glatka, kuglasta dvostruka roška tamnosmeđe do crne boje, promjera oko 1–2 mm. Sadrži dvije jednosjemene polutke koje se pri zrelosti lako razdvajaju.
Sjeme: Sjeme je vrlo sitno, glatko i tvrdo, s visokom klijavošću u prirodnim uvjetima. Rasprostranjuje se prvenstveno vjetrom i životinjama, a u tlu može preživjeti više sezona.
Korijen: Korijen je razgranat, tanak i vlaknast, s brojnim bočnim izdancima. Omogućuje biljci brzo širenje i kolonizaciju suhih travnjaka. U starijim primjercima razvija se čvršći, drvenasti korijenov vrat.
Miris i okus: Miris biljke je slatkast, medast, osobito u cvatu, zbog visokog udjela kumarina i aromatskih spojeva. Cvjetovi su izrazito mirisni i privlače oprašivače. Okus je blago gorak, travnat, s aromom koja podsjeća na svježe sijeno.
Stanište: Raste u cijeloj Hrvatskoj, na suhim livadama, svijetlim šumama i uz puteve. (02)
Srodne vrste:
Kod nas raste mnogo vrsta broćike žutih i bijelih cvjetova. Sve djeluju ljekovito, iako ne tako intenzivno kao prava broćika. Porodici broćeva pripada i ljekovita lazarkinja (Asperula odorata L.) koja za vrijeme cvatnje i sušenja zbog velikih količina kumarina ima ugodan miris sijena. Sadrži kumarinski glikozid od kojeg pri sušenju nastaje kumarin. Veće količine uzrokuju glavobolju. Kao ljekovita droga katkada se koristi kod grčeva jetre i crijeva te za pospješivanje sna. Veće količine kumarina oštećuju jetru i djeluju kancerogeno. (02)
Žute cvjetiće, također s intenzivnim, ugodnim mirisom po medu (ili po lipi) ima i ukrštena broćika ili dragocvijet - Galium cruciatum (L.) Scop., mnogo sitnija biljka sa samo po 4 ukrštena lista u pršljenovima i sa cvjetićima koji su složeni uokrug iznad njih. Ova vrsta sadrži u cvjetovima bioflavonoide i kumarinske derivate i može se zbog ugodnog mirisa upotrebljavati kao dodatak i za garniranje različitih jela, a cvjetovi i za pravljenje osvježavajućih napitaka. Kao povrće je neizdašna i bez vrijednosti. (03)
Vrijeme cvatnje: lipanj - listopad.
Upotreba: Broćika direktno ne služi za hranu, ali je ipak značajna za prehranu: u biljci ima enzima koji pospješuju grušanje kazeina iz mlijeka, pa se zelen upotrebljava kod pravljenja nekih vrsta sireva. U tu svrhu nadzemne dijelove biljke treba brzo osušiti na vjetrovitom, toplom i tamnom mjestu, te samljeti u prah, koji treba čuvati od vlage i svjetla. Usitnjeni žuti cvjetovi upotrebljavali su se za bojenje sireva i maslaca. Iz mirišljivih cvjetova u Engleskoj pripremaju jednu vrst napitka. (03)
Droga:
GALII VERI HERBA: Beru se intenzivno žuti cvjetovi i brzo ih se suši. Suha droga ima ugodan miris koji podsjeća na med i sijeno. Može se koristiti i svježa biljka. (02)
Sastav i aktivne tvari:
Droga sadrti eterično ulje, flavonoide, saponine, trjeslovine, kumarine, organske kiseline, velike količine kremene kiseline. (02)
Svojstva: adstrigent, antiinflamatorik, antikarcinom, antipiretik, antispazmatik, dermetik, detoksikant, dijaforetik, diuretik, hemostiptik, kozmetik, limfatik, sedativ, sekretolik, tonikum. (01)
Djelovanje (znanstveni izvori):
Broćika (kao i sve droge sa saponinima i flavonoidima) djeluje diuretički i potiče rad jetre. Često se nalazi u mješavinama za »čišćenje krvi«. U narodnoj je medicini nebrojeno puta iskušan utjecaj svježeg soka na kožne lišajeve i ekceme te nečistoće kože. (02) Broćika je prastara ljekovita biljka,
koja se u pučkoj medicini mnogih naroda upotrebljavala za liječenje različitih bolesti. Znanstvena je medicina ne priznaje i ne primjenjuje. (03)
Djelovanje (narodni običaji):
Broćika koristi se: kao izvrstan diuretik; za liječenje najtežih oboljenja; za liječenje kožnih oboljenja (lišaja, ekcema, čireva, raznih kožnih nečistoća, raka kože, tvrdih novotvorina, tumora, raka); pučka medicina rabi broćiku za liječenje kroničnih bolesti bubrega i mjehura, vodenih bolesti; reumatskih i bolesti kože; bolesti jetre i nakupljanja vode u trbušnoj šupljini, jer je izvrstan diuretik; rabi se za liječenje histerije, padavice te raznih drugih živčanih tegoba; kod probavnih tegoba praćenih grčevima; kod bolova koji se javljaju kao posljedica uznapredovalog karcinoma. Za tegobe s reumatskom glavoboljom i migrenom, preporuča se izrada jastučića broćike. (01)
Kontraindikacije:
Osobe sa slabim funkcijama i komplikacijama želuca i žuči ne bi smjele broćiku uzimati ni u kom obliku. (01)
Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. /
5. /
6. cvjetovi
7. cvjetovi
8. cvjetovi
9. /
10. /
11. /
12. /
Fotografije:
01. Tournasol7, CC BY 4.0, via Wikimedia Commons
02. Agnieszka Kwiecień, Nova, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
03. Agnieszka Kwiecień, Nova, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
04. W. Bulach, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
05. Evelyn Simak / Lady’s Bedstraw (Galium verum)
06. KB, nationale bibliotheek, Public domain, via Wikimedia Commons
Naslovna: Agnieszka Kwiecień, Nova, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Literatura:
01. Lesinger, Ivan (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.
02. Toplak Galle, Katja (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.
03. Grlić, Ljubiša (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, drugo izdanje, August Cesarec, Zagreb.
04. Žilić, Igor (2014.), Udžbenik za sakupljanje samoniklog bilja, Tiskara Domigraf, Sisak.